Povijesne zanimljivosti
Sljedeća djela (ali ne samo ova navedena) pomogla su mi u koncipiranju niženapisanih sažetaka: Istrapedia, Internet stranice istarskih gradova i općina, RF Burton "Bilješke o Istri",D.Demonja "Romaničke crkve u Istri", V.Girardi Jurkić "Istra", Guide "Le chiese in Istria", "Musei e gallerie dell'Istria" i "Istria, Cherso, Lussino", "Iz riznica umjetnosti Istre" (AMI Pula), Dr.D.Nežić "Iz istarske crkvene povijesti", Blažević-Knežević "Turistička geografija Hrvatske", A.Novak "L'Istria nella prima età bizantina", skripta "Seminar za turističke vodiče" (FET Pula).
Kao turistički vodič za Istru uzimam si za pravo dijeliti prijedloge i informacije! No, ovdje mi manjka još interaktivnost što inet tehnologija omogućuje ( ali spoznajni procesi su spori kao i nekad dok smo učili na ploči :).
BUJE
(BULLEA, BUGIE, BUIE)
Položaj
Buje je smješteno na brežuljku ( 222 m n/m), zemlja je plodna, mahom smeđa ali ima i crvenice na istoku i sjeveroistoku gdje ima i kraških oblika ( jame, goleti u Gornjoj Bujštini). Južne i zapadne padine pokrivene su vinogradima, u okolici ima i maslinika. Puno napuštene i neobrađene zemlje.
Povijest
Pod nazivom Bullea rimska je naseobina. Oblik foruma zadržan je u rasteru glavnog trga ispred crkve Sv. Servula. Ostaci rimskih ploča ( stella, sarkofaga) uzidani su u crkvu.
U XII st. Postaje posjed Akvilejskih patrijarha ( mirom u Tarvisiumu ) te ga ovi fortificiraju. Mlečani u dva navrata ruše zidine ( 1412. i 1414. g.) te zvonik ali i grade nove bedeme koji opstaju od 1458. do 1610. g. u dva prstena sa kulama (ostala sačuvana samo kula Sv. Martina kod starog groblja).
Toponimi: Alle porte ( glavni ulaz u stari grad kod vanjskih bedema), Cornio, Lama, Montecucco, Sabastian, Stanica.
Župna crkva Sv.Servula ima barokno pročelje ( rad Zuane Dongetti), čuva vrijedan srebrni kip sveca zaštitnika Sv.Servula, poznate orgulje.
Zvonik je visok 50 m.
Zanimljivosti:
Ilirska nekropola je na južnoj padini brda gdje se danas nalazi školski centar.
Zavjetna crkva Sv.Gospe od Milosrđa ( Santa Maria della Misericordia). Dao ju je izgraditi trgovac Paolo Razizza 1497.g.: gradska su vrata u Bujama već bila zatvorena kada je došao do grada i prespavao je ispred zidina kada mu se u snu na tom mjestu prikazala Bogorodica. Zavjetovao se da će izgraditi crkvu i ostvario zavjet. Gospa je veoma štovana kod domaćeg življa. Crkvu krase slike Pittonija, Zanelle, della Vecchie, Tranca ( venecijanski majstori) te kip Bogorodice djelo Paola Campse.
Maleni zvonik ima voltu u prizemlju tako da omogućuje nesmetani prolaz kroz njega i zaprežnim kolima.
Zastavni jarbol nalazi se na glavnom trgu ispred župne crkve ( Piazza delle erbe). Pored trga postoji i malena crkvica Sv. Ivana. Srednjevjekovna jezgra koja se proteže unutar nekadašnjih zidina, obiluje uskim uličicama, nadsvođenim prolazima preko ulica, malim dvorištima sa šternama.
Iz novijeg doba kip Istranke, rad kipara Aleksandra Rukavine koji je mnogo godina djelovao kao profesor likovne umjestnosti u bujskim školama ( sačuvano i njegovo poprsje Mate Balote kod ulaza u Školski centar, reljefi u bakru u hotelu Admiral u Katoru, spomenik na raskršću u Plovaniji idr).
Manifestacije:
U rujnu se tradicionalno, već više od sto godina, organiziraju Dani grožđa (bujska malvazija!) sa povorkom alegorisjkih kola, utrkom magarčića, tombolom. Poznati vinski podrum izgubio je na važnosti posljednja dva-tri desetljeća.
Unazad par godina održava se Festival istrovenetskog narječja.
Muzej:
Etnografski muzej u Bujama prikazuje tipičnu kuhinju, kovačiju, proizvodnju ulja te bogatu izložbu škrinja.
Zanimljivo::
Nakon II svjetskog rata u Bujama je bilo više magaraca nego stanovnika! Zbog brežuljkaste okolice magarac je bio spretnije sredstvo za prijevoz i rad nego krave ili volovi.
Digitron-maleni džepni solarni računar proizvodio se u Bujama u tvornici Digitron na Stanici početkom sedamdesetih godina ( kao i mnogi digitalni satovi, vage, teleprinteri i ostali elektronski uređaji).
Za vedra vremena sa zvonika se vidi zvonik crkve Sv.Marka u Veneciji.
Nekada poznato bujsko vino Mistela danas se proizvodi u malim privatnim vinarijama.
Okolica:
-Momjan: kaštel sa kulama ( visina 25m) feudalne obiteli Rotta ( Rota, koji su bili u vlasništvu od 1548. do 1845.g.). Crkva Sv.Martina ( poznata fešta Martinje), zvonik visok 22m.
Ostaci mlinova na vodu uz potok Argilla ( Arđila, što znači glina), vodopad Zingarella.
Nadaleko je najpoznatiji momjanski brend vino i to žuti, slatki muškat koji se uzgaja od starih sorti: bobice su sitne zlatno žute boje i imaju po sebi smeđu mrežicu.
-Sv.Mauro: prekrasan pogled na Piranski zaljev.
-Merišće: grobljanska crkva Sv Ivana Krstitelja
-Oskoruš ( Oskoršica ): crkva Sv.Jurja
-Sorbar: crkva Sv.Petra
-Brdo: crkva Sv.Jakova ( 15 st) i stoljetni hrast
-Kućibreg : crkva Sv.Guštine
-Kaštel (Castel Venere) : ilirska (Histri) gradina, sačuvan dio bedema i kula inkorporirani u malo naselje
-Kršete: Crkva sv.Petra i Pavla, zvonik uništen
-Krasica: naseljena u pretpovijesno i rismko doba, crkva Sv. Stjepana, zvonik s kruništem. U posljednjem desetljeću monogo uloženo u nove nasade maslina i maslinarstvo općenito (uljare, maslinarske ceste), novi vinogradi
-Triban: crkva Sv.Jurja
-Grožnjan:
Grad umjetnika i međunarodne glazbene mladeži, ex tempore.
Arhitektonsko obilježje naselju daje venecijanska vladavina od 1358. do 1797. g. – vrata, kule zidine, vojno središte u XIV st. (1359.-1394.g.), renesansna lođa, grbovi porodice Dolfino. Župna crkva Sv. Vida, Modesta i Kresencije sa 5 baroknih oltara, orgulje, zvonik.
Crkva Sv. Kuzme i Damjana iz XVI st.
-Oprtalj:
Crkve Sv. Lucije, Blažene Djevice Marije (XVI st.) sa lopicom iz XVIII st. sa natpisom majstora Clariginusa iz Kopra ( i njegova unuka istim imenom ) iz 1471.g. Crkva Sv. Roka, Lođa s lapidarijem, Glavna vrata, bedemi kojih se dio preuredio u stambene jedinice).
Župna crkva Sv. Jurja iz 1526.g., oltarna pala djelo Baldassare d'Anna, dva kipa djelo kipara Bonazze, gotičko zvono iz XIV st. venecijanske izrade.Zvonik je preuređena kula. Crkva Sv.Elene sa freskama iz XV st. djelo Cleriginusa (djeda?), crkva Sv. Silvestra.
Oprtalj obiluje prekrasnim maslinicima na zapadnim padinama.
-Livade:najpoznatije naselje po bijelom tartufu u Istri. Željeznička pruga Parenzana povezala Livade 1902.g. sa Trstom, most pored Livada je iz 1938. g.
-Istarske Toplice: podno klisure Sv.Stjepana ( zato poznate i pod nazivom Terme de San Stefano), radioaktivna i sumporasta voda 33-35 C.
-Zrenj: najpoznatiji po Sv. Jeronimu ( koji je preveo Bibliju na latin ski jezik, Vulgata) za koje se pretpostavlja da bi mogao biti rođen u Zrenju. Naselje poznato po zanatlijama, kuće pokrivene škrilama. Zanimljiva dvobrodna crkva Sv. Jurja, jedinstvena ali nastala spajanjem dvaju crkvica, ploča obitelji Gravisi.
Nešto više o Sv. Jeronimu ( San Girolamo):
Sv. Jeronim je rođen u Stridonu 347.g? blizu Aquileie na rubu provincije Panonie i Dalmatie. Mjesto Stridon moglo bi biti Zrenj.
Godina rođenja se navodi od 331. do 347.g. Zna se pak točan datum mjegove smrti: 30. septembar 420.g. kao Eusebius Sophronius Hieronymus, doctor Eclesii, pošto je sa starogrčkog jezika preveo Bibliju na latinski ( zvana Vulgata) te sa hebrejskog Stari Zavjet (Septaginta). Njegov je prijevod potvrdio koncilij u Trentu kao službeni prijevod na latinski jezik i ostao je kao takav u upotrebi sve do XX st.
Na posmrtnoj ploči ima zapisano:
Hieronymus natus patre Eusebio, oppidio Stridonis, quod a Gothis eversum Dalmatiae quondam Panoniae que confinium fuit. ( Hieronim, oca Euzebija, iz opidija Stridona, kojeg su porušili Goti, bio je na granici Panonije i Dalmacije ).
Upad Gota poznat je ali 377. g. Toma Arhiđakon iz XIII st.smješta Stridon u zaleđe Kvarnera.
Sam Sv.Jeronim kaže za sebe da je Dalmatinac zbog žustre naravi: Parce mihi, domine, quia dalmata sum. Flavius Blondus tvrdi da je Stridon u Istri, ali u Istri nisu zabilježeni upadi Gota.
Poznat je njegov rad u poznatim sveučilišnim centrima antičkog svijeta:djeluje u Rimu, 377. g. djeluje u Antiohiji, 379. je u Kostantinopolisu, 382. je opet u Rimu, te putuje najprije u Galiju, a zatim u Siriju i Palestinu (385.g.) a godinu dana kasnije nalazimo ga u Betlehemu kako bi što bolje naučio hebrejski.
Papa Grgur Veliki ga 590. g. proglašava svetim. Njegovi ostaci se nalaze u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu ( iz XIII st.)
Prijedlozi za izlete:
1. Buje-Kremenje-Momjan-Sv.Mauro-Oskoršica-Kremenje-Marušići-Šterna- (Sv.Lucija-Zrenj-Čepić-Šterna)-Martinčići-Triban-Buje
2.Buje-Triban-Grožnjan-Ponte Porton-Livade-Motovun-Krasica-Buje
Sljedeća djela (ali ne samo ova navedena) pomogla su mi u koncipiranju niženapisanih sažetaka: Istrapedia, Internet stranice istarskih gradova i općina, RF Burton "Bilješke o Istri",D.Demonja "Romaničke crkve u Istri", V.Girardi Jurkić "Istra", Guide "Le chiese in Istria", "Musei e gallerie dell'Istria" i "Istria, Cherso, Lussino", "Iz riznica umjetnosti Istre" (AMI Pula), Dr.D.Nežić "Iz istarske crkvene povijesti", Blažević-Knežević "Turistička geografija Hrvatske", A.Novak "L'Istria nella prima età bizantina", skripta "Seminar za turističke vodiče" (FET Pula).
Kao turistički vodič za Istru uzimam si za pravo dijeliti prijedloge i informacije! No, ovdje mi manjka još interaktivnost što inet tehnologija omogućuje ( ali spoznajni procesi su spori kao i nekad dok smo učili na ploči :).
BUJE
(BULLEA, BUGIE, BUIE)
Položaj
Buje je smješteno na brežuljku ( 222 m n/m), zemlja je plodna, mahom smeđa ali ima i crvenice na istoku i sjeveroistoku gdje ima i kraških oblika ( jame, goleti u Gornjoj Bujštini). Južne i zapadne padine pokrivene su vinogradima, u okolici ima i maslinika. Puno napuštene i neobrađene zemlje.
Povijest
Pod nazivom Bullea rimska je naseobina. Oblik foruma zadržan je u rasteru glavnog trga ispred crkve Sv. Servula. Ostaci rimskih ploča ( stella, sarkofaga) uzidani su u crkvu.
U XII st. Postaje posjed Akvilejskih patrijarha ( mirom u Tarvisiumu ) te ga ovi fortificiraju. Mlečani u dva navrata ruše zidine ( 1412. i 1414. g.) te zvonik ali i grade nove bedeme koji opstaju od 1458. do 1610. g. u dva prstena sa kulama (ostala sačuvana samo kula Sv. Martina kod starog groblja).
Toponimi: Alle porte ( glavni ulaz u stari grad kod vanjskih bedema), Cornio, Lama, Montecucco, Sabastian, Stanica.
Župna crkva Sv.Servula ima barokno pročelje ( rad Zuane Dongetti), čuva vrijedan srebrni kip sveca zaštitnika Sv.Servula, poznate orgulje.
Zvonik je visok 50 m.
Zanimljivosti:
Ilirska nekropola je na južnoj padini brda gdje se danas nalazi školski centar.
Zavjetna crkva Sv.Gospe od Milosrđa ( Santa Maria della Misericordia). Dao ju je izgraditi trgovac Paolo Razizza 1497.g.: gradska su vrata u Bujama već bila zatvorena kada je došao do grada i prespavao je ispred zidina kada mu se u snu na tom mjestu prikazala Bogorodica. Zavjetovao se da će izgraditi crkvu i ostvario zavjet. Gospa je veoma štovana kod domaćeg življa. Crkvu krase slike Pittonija, Zanelle, della Vecchie, Tranca ( venecijanski majstori) te kip Bogorodice djelo Paola Campse.
Maleni zvonik ima voltu u prizemlju tako da omogućuje nesmetani prolaz kroz njega i zaprežnim kolima.
Zastavni jarbol nalazi se na glavnom trgu ispred župne crkve ( Piazza delle erbe). Pored trga postoji i malena crkvica Sv. Ivana. Srednjevjekovna jezgra koja se proteže unutar nekadašnjih zidina, obiluje uskim uličicama, nadsvođenim prolazima preko ulica, malim dvorištima sa šternama.
Iz novijeg doba kip Istranke, rad kipara Aleksandra Rukavine koji je mnogo godina djelovao kao profesor likovne umjestnosti u bujskim školama ( sačuvano i njegovo poprsje Mate Balote kod ulaza u Školski centar, reljefi u bakru u hotelu Admiral u Katoru, spomenik na raskršću u Plovaniji idr).
Manifestacije:
U rujnu se tradicionalno, već više od sto godina, organiziraju Dani grožđa (bujska malvazija!) sa povorkom alegorisjkih kola, utrkom magarčića, tombolom. Poznati vinski podrum izgubio je na važnosti posljednja dva-tri desetljeća.
Unazad par godina održava se Festival istrovenetskog narječja.
Muzej:
Etnografski muzej u Bujama prikazuje tipičnu kuhinju, kovačiju, proizvodnju ulja te bogatu izložbu škrinja.
Zanimljivo::
Nakon II svjetskog rata u Bujama je bilo više magaraca nego stanovnika! Zbog brežuljkaste okolice magarac je bio spretnije sredstvo za prijevoz i rad nego krave ili volovi.
Digitron-maleni džepni solarni računar proizvodio se u Bujama u tvornici Digitron na Stanici početkom sedamdesetih godina ( kao i mnogi digitalni satovi, vage, teleprinteri i ostali elektronski uređaji).
Za vedra vremena sa zvonika se vidi zvonik crkve Sv.Marka u Veneciji.
Nekada poznato bujsko vino Mistela danas se proizvodi u malim privatnim vinarijama.
Okolica:
-Momjan: kaštel sa kulama ( visina 25m) feudalne obiteli Rotta ( Rota, koji su bili u vlasništvu od 1548. do 1845.g.). Crkva Sv.Martina ( poznata fešta Martinje), zvonik visok 22m.
Ostaci mlinova na vodu uz potok Argilla ( Arđila, što znači glina), vodopad Zingarella.
Nadaleko je najpoznatiji momjanski brend vino i to žuti, slatki muškat koji se uzgaja od starih sorti: bobice su sitne zlatno žute boje i imaju po sebi smeđu mrežicu.
-Sv.Mauro: prekrasan pogled na Piranski zaljev.
-Merišće: grobljanska crkva Sv Ivana Krstitelja
-Oskoruš ( Oskoršica ): crkva Sv.Jurja
-Sorbar: crkva Sv.Petra
-Brdo: crkva Sv.Jakova ( 15 st) i stoljetni hrast
-Kućibreg : crkva Sv.Guštine
-Kaštel (Castel Venere) : ilirska (Histri) gradina, sačuvan dio bedema i kula inkorporirani u malo naselje
-Kršete: Crkva sv.Petra i Pavla, zvonik uništen
-Krasica: naseljena u pretpovijesno i rismko doba, crkva Sv. Stjepana, zvonik s kruništem. U posljednjem desetljeću monogo uloženo u nove nasade maslina i maslinarstvo općenito (uljare, maslinarske ceste), novi vinogradi
-Triban: crkva Sv.Jurja
-Grožnjan:
Grad umjetnika i međunarodne glazbene mladeži, ex tempore.
Arhitektonsko obilježje naselju daje venecijanska vladavina od 1358. do 1797. g. – vrata, kule zidine, vojno središte u XIV st. (1359.-1394.g.), renesansna lođa, grbovi porodice Dolfino. Župna crkva Sv. Vida, Modesta i Kresencije sa 5 baroknih oltara, orgulje, zvonik.
Crkva Sv. Kuzme i Damjana iz XVI st.
-Oprtalj:
Crkve Sv. Lucije, Blažene Djevice Marije (XVI st.) sa lopicom iz XVIII st. sa natpisom majstora Clariginusa iz Kopra ( i njegova unuka istim imenom ) iz 1471.g. Crkva Sv. Roka, Lođa s lapidarijem, Glavna vrata, bedemi kojih se dio preuredio u stambene jedinice).
Župna crkva Sv. Jurja iz 1526.g., oltarna pala djelo Baldassare d'Anna, dva kipa djelo kipara Bonazze, gotičko zvono iz XIV st. venecijanske izrade.Zvonik je preuređena kula. Crkva Sv.Elene sa freskama iz XV st. djelo Cleriginusa (djeda?), crkva Sv. Silvestra.
Oprtalj obiluje prekrasnim maslinicima na zapadnim padinama.
-Livade:najpoznatije naselje po bijelom tartufu u Istri. Željeznička pruga Parenzana povezala Livade 1902.g. sa Trstom, most pored Livada je iz 1938. g.
-Istarske Toplice: podno klisure Sv.Stjepana ( zato poznate i pod nazivom Terme de San Stefano), radioaktivna i sumporasta voda 33-35 C.
-Zrenj: najpoznatiji po Sv. Jeronimu ( koji je preveo Bibliju na latin ski jezik, Vulgata) za koje se pretpostavlja da bi mogao biti rođen u Zrenju. Naselje poznato po zanatlijama, kuće pokrivene škrilama. Zanimljiva dvobrodna crkva Sv. Jurja, jedinstvena ali nastala spajanjem dvaju crkvica, ploča obitelji Gravisi.
Nešto više o Sv. Jeronimu ( San Girolamo):
Sv. Jeronim je rođen u Stridonu 347.g? blizu Aquileie na rubu provincije Panonie i Dalmatie. Mjesto Stridon moglo bi biti Zrenj.
Godina rođenja se navodi od 331. do 347.g. Zna se pak točan datum mjegove smrti: 30. septembar 420.g. kao Eusebius Sophronius Hieronymus, doctor Eclesii, pošto je sa starogrčkog jezika preveo Bibliju na latinski ( zvana Vulgata) te sa hebrejskog Stari Zavjet (Septaginta). Njegov je prijevod potvrdio koncilij u Trentu kao službeni prijevod na latinski jezik i ostao je kao takav u upotrebi sve do XX st.
Na posmrtnoj ploči ima zapisano:
Hieronymus natus patre Eusebio, oppidio Stridonis, quod a Gothis eversum Dalmatiae quondam Panoniae que confinium fuit. ( Hieronim, oca Euzebija, iz opidija Stridona, kojeg su porušili Goti, bio je na granici Panonije i Dalmacije ).
Upad Gota poznat je ali 377. g. Toma Arhiđakon iz XIII st.smješta Stridon u zaleđe Kvarnera.
Sam Sv.Jeronim kaže za sebe da je Dalmatinac zbog žustre naravi: Parce mihi, domine, quia dalmata sum. Flavius Blondus tvrdi da je Stridon u Istri, ali u Istri nisu zabilježeni upadi Gota.
Poznat je njegov rad u poznatim sveučilišnim centrima antičkog svijeta:djeluje u Rimu, 377. g. djeluje u Antiohiji, 379. je u Kostantinopolisu, 382. je opet u Rimu, te putuje najprije u Galiju, a zatim u Siriju i Palestinu (385.g.) a godinu dana kasnije nalazimo ga u Betlehemu kako bi što bolje naučio hebrejski.
Papa Grgur Veliki ga 590. g. proglašava svetim. Njegovi ostaci se nalaze u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu ( iz XIII st.)
Prijedlozi za izlete:
1. Buje-Kremenje-Momjan-Sv.Mauro-Oskoršica-Kremenje-Marušići-Šterna- (Sv.Lucija-Zrenj-Čepić-Šterna)-Martinčići-Triban-Buje
2.Buje-Triban-Grožnjan-Ponte Porton-Livade-Motovun-Krasica-Buje
UMAG-UMAGO
(HUMAGUM)
Položaj:
krajnji sjeverozapad Istre, zemlja crvenica i smeđa sa ilovačom, kraški oblici, livade i plodne oranice, šume crnike kod Brtonigle i borova od Savudrije prema Zambratiji. Obala je razvedena.
Povijest:
nekada je naselje ležalo na poluotoku, zatim u dnu današnje luke, da bi se 395.g. jezgra naselja premjestila na današnju lokaciju. Ostaci zidina (gradska vrata i pomični most) su iz IX stoljeća.
-876 naselje razara vojska kneza Domagoja
-1269 grad priznaje vlast Venecije
-Crkva Sv.Roka izgrađena je 1507.g. nakon kuge
-zvonik je izgrađen 1691.g.
-župna crkva Marijana uznesenja i Sv.Peregrina je iz 1760.g (pročelje je barokno, kameni prikaz Sv.Peregrina, freske, orgulje), izgrađena nakon požara starije crkve (arh. Dongetti)
-javna cisterna
-sarkofag u zidu iz V st
Muzej:
Gradski muzej (Biskupova kula, nekadašnja ljetna rezidencija tršćanskog biskupa)
Zanimljivosti:
-Crkvica Sv.Peregrina (ili Pelegrina) na plaži (iz 1401.g.) izgrađena na mjestu mučeničke smrti
-lukobran je izgrađen 1825.g. i dugačak je 404 m
-minivlak koji ljeti povezuje centar grada sa naseljem Katoro
Manifestacije:
-Susreti uz granicu (posvećene Tomizzi)
-ATP Croatia Open (u naselju Stella Maris)
Arhitektura:
u Segetu je barokna/klasicistiška palača De Franceschi sa bogatom knjižnicom i kapelicom Sv.Cecilije
Poznato:
djelovanje prof. Markova na glazbenom području (zbor) te prof.Radojčića na području tjelesne kulture (rukomet, umaška rukometna škola)
Danas:
bogata turistička ponuda: turistička naselja ( Stella Maris, Katoro), kvalitetni hoteli, apartmanska naselja, autokampovi.
Okolica:
-Savudrija (Salvore): 36m visok svjetionik iz 1818. g. projekt Pietra Nobila, ostaci rimskih zidova, luke i cisterne. 1177.g. pomorska bitka kod Savudrije (poznata ulja Tintoretta u Veneciji i Aretina u Sieni) zbila se između Venecijanaca (čudom saveznika pape Aleksandra III ) i Đenovljana (saveznika Fridricha Barbarosse). Navodno je tridesetak venecijanskih galija prepadom iz Piranskog zaljeva uništilo nekoliko galija neprijatelja, zarobilo nekoliko desetaka a ostale su se razbježale. Sam je sin Fridricha Barbarosse, Otton, jedva spasio živu glavu sakrivši se u jednoj cisterni ( otuda navodno naziv Salvore, od salvo re ). O bitci svjedoči i kamena ploča na crkvi Sv.Ivana Evanđelista.
-Sipar:srednjevjekovni kaštel, malo ostataka (izrone kad je oseka)
-Sv.Marija na Krasu: crkva Gospe od milosti (XVI st.), barokna palača Sossa
-Petrovia (Betantia), naseljena življem iz Dalmacije (crkva Sv.Stjepana)
-Materada: crkva Sv. Gospe snježne
-Lovrečica:ostaci rimskih mozaika i cisterne, crkva Sv. Lovre
-Brtonigla: nalazi iz rimskog i kasnoantičkog razdoblja. Crkva Sv.Svetih (XVI st.) sa 3 grobnice; crkva Sv.Roka (drveni oltar), zaštitnik naselja;poznati obrtnici-ostaci mlinskih kamenova, uljara, kovačija, stolarija. Danas: poznata vina i vinarije.
Galerija kipara Aleksandra Rukavine-Žohara koji je svojim radovima obilježio mnoga mjesta u Istri.
-Nova Vas: preseljena u 16.st, Crkva Sv.Mihovila, zvonik ima oblik kule s kruništem
(HUMAGUM)
Položaj:
krajnji sjeverozapad Istre, zemlja crvenica i smeđa sa ilovačom, kraški oblici, livade i plodne oranice, šume crnike kod Brtonigle i borova od Savudrije prema Zambratiji. Obala je razvedena.
Povijest:
nekada je naselje ležalo na poluotoku, zatim u dnu današnje luke, da bi se 395.g. jezgra naselja premjestila na današnju lokaciju. Ostaci zidina (gradska vrata i pomični most) su iz IX stoljeća.
-876 naselje razara vojska kneza Domagoja
-1269 grad priznaje vlast Venecije
-Crkva Sv.Roka izgrađena je 1507.g. nakon kuge
-zvonik je izgrađen 1691.g.
-župna crkva Marijana uznesenja i Sv.Peregrina je iz 1760.g (pročelje je barokno, kameni prikaz Sv.Peregrina, freske, orgulje), izgrađena nakon požara starije crkve (arh. Dongetti)
-javna cisterna
-sarkofag u zidu iz V st
Muzej:
Gradski muzej (Biskupova kula, nekadašnja ljetna rezidencija tršćanskog biskupa)
Zanimljivosti:
-Crkvica Sv.Peregrina (ili Pelegrina) na plaži (iz 1401.g.) izgrađena na mjestu mučeničke smrti
-lukobran je izgrađen 1825.g. i dugačak je 404 m
-minivlak koji ljeti povezuje centar grada sa naseljem Katoro
Manifestacije:
-Susreti uz granicu (posvećene Tomizzi)
-ATP Croatia Open (u naselju Stella Maris)
Arhitektura:
u Segetu je barokna/klasicistiška palača De Franceschi sa bogatom knjižnicom i kapelicom Sv.Cecilije
Poznato:
djelovanje prof. Markova na glazbenom području (zbor) te prof.Radojčića na području tjelesne kulture (rukomet, umaška rukometna škola)
Danas:
bogata turistička ponuda: turistička naselja ( Stella Maris, Katoro), kvalitetni hoteli, apartmanska naselja, autokampovi.
Okolica:
-Savudrija (Salvore): 36m visok svjetionik iz 1818. g. projekt Pietra Nobila, ostaci rimskih zidova, luke i cisterne. 1177.g. pomorska bitka kod Savudrije (poznata ulja Tintoretta u Veneciji i Aretina u Sieni) zbila se između Venecijanaca (čudom saveznika pape Aleksandra III ) i Đenovljana (saveznika Fridricha Barbarosse). Navodno je tridesetak venecijanskih galija prepadom iz Piranskog zaljeva uništilo nekoliko galija neprijatelja, zarobilo nekoliko desetaka a ostale su se razbježale. Sam je sin Fridricha Barbarosse, Otton, jedva spasio živu glavu sakrivši se u jednoj cisterni ( otuda navodno naziv Salvore, od salvo re ). O bitci svjedoči i kamena ploča na crkvi Sv.Ivana Evanđelista.
-Sipar:srednjevjekovni kaštel, malo ostataka (izrone kad je oseka)
-Sv.Marija na Krasu: crkva Gospe od milosti (XVI st.), barokna palača Sossa
-Petrovia (Betantia), naseljena življem iz Dalmacije (crkva Sv.Stjepana)
-Materada: crkva Sv. Gospe snježne
-Lovrečica:ostaci rimskih mozaika i cisterne, crkva Sv. Lovre
-Brtonigla: nalazi iz rimskog i kasnoantičkog razdoblja. Crkva Sv.Svetih (XVI st.) sa 3 grobnice; crkva Sv.Roka (drveni oltar), zaštitnik naselja;poznati obrtnici-ostaci mlinskih kamenova, uljara, kovačija, stolarija. Danas: poznata vina i vinarije.
Galerija kipara Aleksandra Rukavine-Žohara koji je svojim radovima obilježio mnoga mjesta u Istri.
-Nova Vas: preseljena u 16.st, Crkva Sv.Mihovila, zvonik ima oblik kule s kruništem
P.RIJEDLOZI ZA JEDNODNEVNE IZLETE ISTROM
Polazak iz Buja:
1.Buje-Kremenje-Momjan-S.Moro-Oskoršica-Kremenje-Marušići-Šterna-Sv.Lucija-Zrenj-Čepić-Šterna-Martinčići-Triban-Buje (ili Sv.Lucija-Oprtalj-Livade-Buje)
2.Buje-Krasica-Grožnjan-Ponte Porton-Livade-Motovun-Buje
3.Buje-Materada-Juruicani-Umag-Savudrija-Valica-Kanegra-Valica-Sv.Marija na Krasu-Plovanija-Kaštel-Buje
4.Buje-Bartonigla-Radini-Lovrečica-Dajla-Novigrad-Antenal-Bužinija-Aquapark-Nova Vas-Brtonigla-Buje
Polazak iz Pazina:
1.Pazin-Beram-Trviž-Kaščerga-Zamaski Dol-Zamask-Sv.Bartol-Livade-Istarske Toplice-Sovinjak-Sv.Donat-Vrh-(Marčenegla)-Motovun-Karojba-(Kaldir)-Pazin
2.Pazin-Cerovlje-(Grimalda)-Draguć-(Račice)-Buzet-Roč-Ročko Polje-Lupoglav-Dolenja Vas-Vranja-Boljun-(Belaj)-Paz-Gologorica-Gologorički Dol-Pićan-Gračišće-Lindar-Pazin
Polazak iz Poreča:
Poreč-Sv.Lovreč-Kringa-Tinjan-Katun Trviški-Škropeti-Karojba-Rakotule-Vižinada-Kaštelir-Tar-(Tarska vala)-Nova Vas-Višnjan-Bačva-Žbandaj-Poreč
Polazak iz Lupoglava:
Lupoglav-Lanišće-Račja Vas-Rašpor-Trstenik-Vodice-Jelovice-Vodice-Brest-Počekaji-Buzet(plus izleti pješke na Gomilu,Okrugljak, Žbevnicu)-Roč-Lupoglav (ili -Vodice-Vele i8 Male Mune-Žejane-Zvoneče-Jurdani-Matulji-Veprinac-Vela Učka-Lupoglav
Polazak iz Rovinja:
Rovinj-Rovinjska Selo-Sošići-Lim-Kloštar-Flengi-Vrsar-Funtana-Aquacolors-Mugeba-Fuškulin-Gradina-Krunčići-Rovinj
Polazak iz Labina:
Labin-Polje-Skitača-Sv.Lovreč Labinski-Trget-Raša-Labin-Plomin-Vozilići-Kršan-Potpićan-Šumber-Nedeščina-Labin
Raša, Labin, Trget
Polazak Iz Pule:
1.Pula-Bale-Svetvinčenat-Kanfanar-Žminj-Sv.Petar u Šumi-Tinjan-Kringa-Sv.Lovreč-Barat-Dvigrad-Kanfanar-Sošići-Bale-Pula
2.Pula-Vodnjan-Svetvinčenat-Foli-Petehi-Barban-Prodol-Krnica-Rakalj-Krnica-Mutvoran-Marčana-Loborika-Pula
3.Pula-Medulin-Ližnjan-Uvala Kuje-Šišan-Nezakcij-Valtura-MuntićŠijanska šuma-Pula
h. Clicca qui per modificare.
1.Pula-Bale-Svetvinčenat-Kanfanar-Žminj-Sv.Petar u Šumi-Tinjan-Kringa-Sv.Lovreč-Barat-Dvigrad-Kanfanar-Sošići-Bale-Pula
2.Pula-Vodnjan-Svetvinčenat-Foli-Petehi-Barban-Prodol-Krnica-Rakalj-Krnica-Mutvoran-Marčana-Loborika-Pula
3.Pula-Medulin-Ližnjan-Uvala Kuje-Šišan-Nezakcij-Valtura-MuntićŠijanska šuma-Pula
h. Clicca qui per modificare.